Projekt ZEZ kao referentnu točku ima Kopernik znanstveni centar u Varšavi. To je javna kulturna ustanova koju je u posljednje dvije godine posjetilo 2 milijuna turista, čime je postala jedna od top atrakcija u gradu. Čak 85 posto ove ustanove izgrađeno je sredstvima Europske unije, a posjeti i prihodi više su nego dvostruko premašili prvobitna predviđanja. Istodobno s uspješnim privlačenjem stranih turista, Kopernikov centar postao je obavezno odredište školaraca iz cijele Poljske te mjesto na kojemu se djeca raznih uzrasta ”inficiraju” virusom interesa za znanost, koji u njima često ubijaju prestrogi ili slabo zainteresirani nastavnici. Sve te koristi hrvatsko bi društvo dobivalo i od ostvarenog projekta ZEZ, čiji je značajan dio izgradnja pravoga Baltazargrada na Zagrebačkom velesajmu, kao dijela ZEZ-a namijenjenoga najmlađima.

Koncept muzeja koji imamo danas – osim muzeja pračovjeka u Krapini – suviše je statičan. Muzeji komuniciraju s javnošću jedino na Dan muzeja kada se svi jako potrude. ZEZ je planiran kao muzej interakcije i komunikacije, a poziva na podražaje s jedne i druge strane. U tom je smislu vizualni identitet postavljen tako da sugerira komunikaciju, jer će se ondje odvijati mnogo specifičnih prezentacija, postojat će viša razina komunikacije. Izravna posljedica tog neformalnijeg oblika komunikacije je zabava, a kao pedagog mogu potvrditi da je zabava najbolji način za ostavljanje trajnoga traga kod učenika. Putem neformalne, zaigrane komunikacije, učenje postaje nesvjesno, a pamti se strašno dugo, rekao je dizajner Marko Koržinek, jedan od ključnih članova tima koji nastoji ostvariti projekt ZEZ.

Dosad uspostavljenom niskobudžetnom turizmu, kao i pokušajima elitnoga turizma, ZEZ bi dodao u Hrvatskoj još neotvorenu knjigu: znanstveno-kulturni turizam koji bi se savršeno uklopio u trend povećanja broja turista koji dolaze u Zagreb, glavni i najveći grad Hrvatske koji, nažalost, još uvijek ima nedovoljno definiranu turističku ponudu zbog čega turisti u njemu uglavnom kratko ostaju.
Tri su uporišta za razvoj ZEZ-a i Baltazargrada: lokacija – paviljon 15 Zagrebačkog velesajma, tzv. Talijanski paviljon, koji je i sam zaštićeni spomenik kulture. Zatim tradicija hrvatskih velikana znanosti i njihovih dostignuća, što je nematerijalno znanstveno-kulturno naslijeđe kao jedinstveni turistički proizvod. Treće – sam profesor Baltazar, također kulturno dobro i jedinstveni brend izuzetno prepoznat na švedskom i talijanskom tržištu, ali nedovoljno iskorišten od strane Hrvatske.

Dakle, ZEZ bi promovirao pozitivnu tradiciju razvoja znanosti, koja najčešće pada u drugi plan pred šarolikom povijesti bitaka i revolucija koje su zadesile ovu regiju. Svojim interaktivnim sadržajima ostavljao bi dubok dojam na djecu, u nadi da će neku od njih povesti putem znanosti i najvišeg usavršavanja na tom polju, dok bi ostalima nastavu i usvajanje gradiva učinio zanimljivijima i emocionalno prihvatljivijima. Stotinama tisuća stranih turista koji često besciljno lutaju Zagrebom ZEZ bi zasigurno postao jedno od obaveznih odredišta, a neki od njih bi – napose zaljubljenici u Baltazara iz Italije i Skandinavije – možda došli u Zagreb i samo zbog njega.

Financijski plan je ambiciozan i podrazumijeva ulaganje od 200 milijuna kuna, ali nositelji projekta vjeruju da bi se velik, ako ne i veći dio sredstava mogao pokriti iz fondova EU, koji nam se uskoro u potpunosti otvaraju.