Nedavne političke promjene u sjevernoafričkim državama ponovno su aktualizirale raspravu o utjecaju tehnologije na dublje društveno-ekonomske rascjepe, (r)evolucije, slomove… Jesu li Facebook i Twitter doista presudno utjecali na promjenu vlasti – ostavljamo za debatu stručnjacima i „stručnjacima“ (Letica poludi!), a mi smo razmišljajući o tome koji je tehnološki fenomen utjecao na transformaciju republika bivše SFRJ u demokratske i konzumerističke tvorevine bacili #retro oko na satelitsku televiziju.

10.986 GHz „TV priručnik za vas“
Najljepši simbol vremena prije uspona satelitske televizije. Knjiga od 447 stranica objavljena 1968. godine u jeku povećavanja broja televizijskih prijemnika, prepuna savjeta o izvlačenju maksimuma iz TV-a uz pomoć klasičnih rebrastih antena. Pruža čak i upute za „hvatanje“ signala talijanskih i austrijskih postaja, što je u pograničnim područjima bila redovita zanimacija. Definitivno jedinstvena prema broju detaljnih skica televizora „RIZ“ i „Rudi Čajevac“.

9.456 GHz Bizarno zakonodavstvo
Kao što su posjedovanje i uvoz osobnog računala bili obilježeni birokratskim dubiozama, slična situacija zatekla je i satelitski prijamnik. Prema Zakonu o osnovama sistema veza, prijamnik je pripadao radiostanicama za čije je korištenje trebalo dobiti niz dozvola, pa je formalno gledajući korištenje satelitske antene za običnog gledatelja često bila (polu)ilegalna aktivnost. Da ne spominjemo Zakon o javnom informisanju…

8.684 GHz Neposlušni „geekovi“
Da inertno zakonodavstvo najbolje pokreću izboji neposluha pokazali su splitski fanatici za video i računala, koji u siječnju 1986. na zgradu postavljaju satelitsku stanicu, slobodno prenoseći signal sugrađanima. Na poticaj Televizije Zagreb ubrzo stiže zabrana, ali i žestoka medijska rasprava o tome zašto je Jugoslavenima tako teško doći do satelitskih kanala. Splićani su bili najeksponiraniji, ali nikako jedini u hvatanju „zabranjenog satelitskog voća“, kako se slikovito izrazio jedan naslov.

7.476 GHz Metalski zavod „Tito“, Skopje
Iz središnje točke makedonske industrije metala stigao je jedan od prvih domaćih doprinosa satelitskoj revoluciji: domaći satelitski prijemnici i tanjuri. Makedonsku akciju navodimo više kao kuriozitet, dok se poznatiji program odvijao u slovenskom „Gorenje Elradu“, renomiranom jugoslavenskom proizvođaču klasičnih antena. Već 1984. u Elradu se rade prijemnici za hvatanje signala sa sovjetskog satelita Horizont.

6. 263 GHz Maribor „metropola“ CATV-a
Na području elektrotehničke industrije Slovenci su bili predvodnici te prvi koristili industrijski robot, proizvodili videotehniku „Iskra“ i „Gorenje“, posjedovali najveći broj računala (…), pa ne iznenađuje da nova naselja Maribora na inicijativu mjesne zajednice (!) dobivaju već od 1984. godine kabelsku televiziju, koja je instanca primjene satelitskih mogućnosti. Za samo dvije godine broj korisnika se popeo na 30.000, što je doživljavano kao prava atrakcija! Prvi novi program bila je moskovska televizija, s obzirom na to da su hvatali spomenuti sovjetski satelit. Zvonko Kerman, jedan od projektanata mariborske kabelske, u Čakovcu stvara prvu potpuno legalnu hrvatsku inačicu.

5.038 GHz Utopija Music Boxa
Dolazak satelitskih programa nije značio skok na današnjih stotinjak, ali i devet novih kanala značilo je ogroman odmak od dotadašnje ovisnosti o republičkim TV kućama. Svakako posebno mjesto pripada Music Boxu, koji je predstavljao revoluciju s obzirom na to da se 24 sata emitirala moderna glazba, pa ga se najčešće spominje kao element koji je intenzivno mijenjao mentalitet mladih „za železno zaveso“. S trona popularnosti ga 1987. skida Super Channel, donoseći obilje engleskog dramskog programa. Komentatorima nije promaklo da Televizija Zagreb ne gleda blagonaklono na novonastalu konkurenciju, a javljaju se i prvi glasovi za ukidanjem pretplate na posjedovanje prijemnika.

4.658 GHz Sateliti Eutelstat
Svemirska strana priče bez koje ništa ne bi bilo moguće. Osamdesetih su raketama Ariane lansirana četiri satelita Eutelstat, preko kojih se obavljala većina pionirskih primanja satelitskih signala u Jugoslaviji. U planovima za lansiranje vlastitog satelita, upravo za potrebe internacionalne distribucije domaćih programa, sudjelovala je i SFRJ, ali projekt nije realiziran.

3.093 GHz Magazini uz daljinski
Svi koji su satelitski prijemnik nabavili ili tek očekivali, zagrijavali su se čitajući stručne magazine Sam svoj majstor i YU Video, s posebnim rubrikama o „satelitskom dobu Jugoslavije“. Osim gomile novosti i fotografija, posebno inspirativnima čine se savjeti za „hakiranje“ zaštićenih satelitskih programa. No ne treba nas čuditi – jer su i čitatelji reagirali na temeljni paradoks: „Kako je moguće da u ovoj zemlji dve fabrike proizvode specijalne parabolične antene za prijem satelitskog TV programa, a ne postoji zakonska mogućnost da se te antene upotrijebe?“

2.256 GHz Informiranje teletextom
Iako tehnički nisu nužno vezani, paralelno sa širenjem satelitske televizije razvijala se i priča o domaćem teletextu, koji je predstavljen kao kombinacija dnevnih novina i televizije. Eksperimentalna emitiranja teletexta na Televiziji Zagreb kroz osamdesete uglavnom su vezana uz sportska događanja s domaćinstvom u Jugoslaviji – Svjetsko prvenstvo u gimnastici, Zimske olimpijske igre, Univerzijadu, a „Gorenje“ još 1983. započinje proizvodnju TV-a s dekoderom, kojih je u Sloveniji ubrzo prodano 30.000.

1.983 GHz „Kraljica“ satelita Astra
Satelit na europskoj razini na izmaku osamdesetih dočekan je kao vrhunac nastojanja u obogaćivanju TV ponude. Smanjila se veličina potrebnih uređaja i njihova cijena, a vidno promijenila strukturu sadržaja, poprimivši čak i danas prepoznatljive konture. Preko Astre je krenulo emitiranje kultnih kanala poput Sky Newsa, Sky Moviesa, FilmNeta, MTV Europa, Eurosporta, TV1000… Iste godine pada Berlinski zid, a za premijera SFRJ dolazi Ante Marković, pokrećući liberalne ekonomske reforme i demokratizaciju. Širenje satelitske televizije i intenziviranje konzumacije televizijskog sadržaja možda nije bilo temelj mehanizma promjena, ali mala poluga svakako. Kada su Lecha Walesu pitali što je srušilo poljski komunizam, samo je prstom pokazao na televiziju…

Tekst je originalno objavljen u magazinu Plan B, broj 41.