Hrana koju nutricionisti ne bi stavili u usta
- 30. siječnja 2014.
- #Jurica Grosinger — #jurica savjetuje — #namirnice — #prehrana — #zdravlje
Danas ćemo odlučno stati na kraj nekim tvornički obrađenim namirnicama koje se prodaju pod zdrave, a to zapravo nisu. Pridružite nam se i otkrijte zdravije varijante koje su, kako Jurica savjetuje, daleko ukusnije. Možete početi već danas, poigrati se u kuhinji te uštedjeti koju kunu
Piše
Jurica Grosinger
Posljednjih sam dana s nekoliko klijenata razgovarao o važnosti zdrave prehrane kako bismo očuvali zdravlje, skinuli višak kilograma te živjeli i uživali život prepun boja, okusa i mirisa. Percipiranje zdrave hrane kao nečega što je neukusno, bljutavo ili ljigavo urnebesno je pogrešno.
Svi bismo ponekad zbog ovog ili onog razloga, a najčešće zbog komocije radije skoknuli do obližnje trgovine i kupili tablu prve čokolade koja nam padne pod ruku ili kutiju sladoleda, koje ćemo u hipu smazati da bismo se potom osjećali loše uz ogromnu grižnju savjesti. Neko vrijeme nakon što ih pojedemo osjećat ćemo snažniju žeđ, nadutost i plinove ili mučninu i grčeve u trbuhu, no to su neke od benignijih nuspojava koje se odmah pojave. Proći će nekoliko dana ili možda tjedan i ponovno ćemo osjetiti želju za nečim slatkim i, pogađate, vrtjet ćemo se u začaranom krugu.
Krenimo za početak s rižinim krekerima, koje često zbog izgleda nazivamo stiroporom. Okusom mogu podsjetiti na kokice, a loši su zato što imaju iznimno visok glikemijski indeks (čak 91, a maksimum je 100 i to za čistu glukozu). To znači da će nam se razina šećera u krvi brzo podignuti te vrlo brzo i spustiti, zbog čega ćemo opet biti željni nešto gricnuti da nas podigne – i figurativno i doslovce. Kukuruzni krekeri nisu ništa bolji. Ako ih se ne možete odreći, odaberite one bez dodane soli.
Voćni jogurti, dijetalni voćni jogurti, jogurti i probiotici s dodanim okusima ili žitaricama – odmah ih bacite u smeće umjesto da ih pojedete. Prvi će donijeti mješavinu zasićenih masnoća i voćnih šećera koji u sinergiji loše utječu na kolesterol, a poput dijetalnih verzija vrlo vjerojatno će sadržavati i bojila. Napominjem, bojila mogu biti sintetska koja su dobivena primjerice iz katrana i nafte, odnosno prirodna dobivena od mljevenih insekata. Dijetalni mogu u sebi sadržavati čistu fruktozu tj. fruktozni sirup (iz GMO kukuruza) ili umjetna sladila, koji su također podjednako štetni za naš organizam. Radije kupite klasični tekući ili tvrdi jogurt, a možete i probiotik, kefir, mlaćenicu, pa jednu bananu ili neko drugo voće tj. orašaste plodove narežite i prelijte jogurtom. Takav obrok zasladite medom i dopustite francuskom šefu kuhinje da u vama kaže: Et voila, bon appétit!
Slično vrijedi i za većinu dijetalnih prehrambenih proizvoda s malim udjelom masnoća koje možete pronaći na policama trgovina. Umaci za salate, sirevi, namazi, majoneza i slično. Nije toliki problem u samome šećeru ili čistoj masnoći, problem je kada se nađu zajedno u istoj namirnici ili istome obroku – tada nas direktno debljaju. Pogledajte narode koji žive na dalekom sjeveru, njihova je prehrana prepuna prirodnih izvora masnoća u ogromnim količinama, ali se bitno razlikuje od naše jer praktički nema šećera, što znači da njihova tijela drukčije metaboliziraju masnoću. Dakle, želite li jesti slatko, pazite da nema masnoće i obratno.
Seitan. Zamjena za meso koja nam je došla iz Azije svima se, pa tako i meni na prvi mah činila super, no prilikom posjeta azijskim restoranima ili onima vegetarijansko/veganske kuhinje svakako izbjegavajte jela u kojima se nalazi. To što se naziva zdravim, ne znači da uistinu i jest zdrav. Seitan je čisti gluten koji je poznat kao visoko alergena bjelančevina na koju možete biti osjetljivi imali celijakiju ili ne. Uostalom, da bismo dobili 300 grama seitana, potrebno je čak cca. 700 grama brašna! Dugotrajna konzumacija može uzrokovati pojavu intolerancije i ozbiljnih tjelesnih smetnji, od bolova u zglobovima do osipa po rukama, probavnih smetnji itd. Ako ga ne želite ukloniti, birajte isključivo onaj iz ekološkog uzgoja.
Izbjegavajte ribu bogatu živom. Sabljarka, kraljevska skuša, tuna (tunj prugavac ima manje žive), iverak, morski pas, škarpina, brancin, jastog. Ribu bi trebalo često konzumirati zbog omege 3, no nabrojene ribe imaju previše žive i ne isplati se riskirati. Birajte manje morske ribe koje su niže na prehrambenom lancu. Losos je izvrstan izbor od većih riba kada je u pitanju razina omege 3 i žive.
Tijesto, kruh, žitarice za doručak i proizvodi od riže kojima su dodani vitamini, minerali i vlakna sljedeći su na listi za odstrel. U procesu proizvodnje uklanjaju im se gotovo svi prirodni nutritivno potrebni elementi, a potom im se dodaju sintetske verzije tih istih tvari. Takve proizvode čak drsko nazivaju integralnima, jer su im umjetnim putem vratili prirodni omjer hranjivih tvari. Jedite provjereno cjelovito, a kod tijesta i peciva pazite da nemaju istu teksturu i miris kao njihove nezdrave bijele verzije.
Primjerice, jede li vam se domaća nutela, napravite je sami uz pomoć sjeckalice ili blendera. Uzmite jednu šalicu (156 g) sirovih lješnjaka, koje eventualno možete prepeći na tavi (pazite da ne zagore) ili u pećnici, 4 žlice kakao praha, 4 žlice kokosovog maslaca/ulja i četiri žlice meda. Bademe prije obrade namačite 30 minuta do dva sata, ocijedite te potom prepecite ako želite (super će biti i sirovi), potom ih ubacite u blender ili duboku usku posudu te miksajte dok se sve odlično ne poveže. Servirajte i, kako smo ono rekli, bon appétit!