Kromanjonci su imali veći mozak nego današnji čovjek, no činjenica da je Einsteinov mozak bio „prosječne“ veličine ukazuje na to da za inteligenciju ona ipak možda i nije toliko važna
Iako će se nekome činiti nevjerojatno, naš je mozak u prosjeku manji nego mozak naših predaka. Američki paleoantropolog John Hawks navodi rezultate mjerenja prema kojima se ljudski mozak u posljednjih dvadesetak tisuća godina smanjio s prosječnih 1.500 na sadašnjih 1.350 kubičnih centimetara, dakle za gotovo 10 posto.
Što to znači? Postajemo li sve manje pametni? Na to pitanje nema jednoznačnog odgovora. Prema nekima, čovjek je zaista na neki način „gluplji“ zbog toga što se u složenim društvenim zajednicama u mnogim stvarima možemo osloniti na druge ljude i institucije i možemo se specijalizirati samo za određene stvari. Pomoć imamo i u tehničkim dostignućima, a ulažemo i manje tjelesnog napora u mnoge aktivnosti. S druge strane, neki stručnjaci povezuju smanjenje mozga s konzumacijom termički obrađene hrane.
Povećan mali mozak
Dio stručnjaka tvrdi kako sama veličina i nije u tolikoj mjeri važna koliko je važna međusobna povezanost živčanih stanica i dijelova mozga, te da je mozak, iako manji, efikasniji i troši manje energije. Kao i obično kad govorimo o ljudskom mozgu, i ovdje možemo povući paralelu s računalnom memorijom. Možda jednog dana budemo imali manje glavobolja jer će naš superefikasni mozak biti veličine današnje 16 GB memorijske kartice?
Antoine Balzeau iz Francuskog prirodoslovnog muzeja potvrdio je na temelju 3D modeliranja lubanje kromanjonaca smanjenje mozga u današnjih ljudi, ali je također utvrdio da današnji ljudi imaju veći mali mozak nego što su ga imali kromanjonci. Mali mozak, još uvijek prilično neistražen dio našeg živčanog sustava, prema novijim istraživanjima između ostalog ima i važnu ulogu u jeziku i ostalim misaonim zadacima, što je povezano s razvojem složenosti društva i važnosti međuljudskih odnosa.
Nije bitna veličina, već glia stanice
Jesmo li manje inteligentni nego prije, teško je reći. Inteligencija je prilično nejasan pojam i ima mnogo definicija i mjera inteligencije. Shvatimo li je kao sposobnost snalaženja u okolini u kojoj živimo, nije moguće usporediti današnjeg čovjeka i našeg pretka jer se sposobnosti potrebne za preživljavanje previše razlikuju.
Nije u potpunosti jasna povezanost veličine mozga i inteligencije – Albert Einstein nije imao ogroman mozak. Post-mortem mjerenja Eistenovog mozga otkrila su da se u njegovom slučaju radilo o jednom posve prosječno velikom mozgu, međutim pokazalo se da je imao natprosječan broj potpornih stanica u mozgu. Potporne ili glia stanice opslužuju i štite živčane stanice u mozgu i prema novijim istraživanjima njihov je broj povezan s inteligencijom.
Činjenica je da se mozak smanjuje. Kakvi su evolucijski mehanizmi povećali šanse preživljavanja i reprodukcije ljudi s manjim mozgom – i što u sebi krije taj manji mozak u odnosu na veći mozak naših predaka, za sada ostaje nerazjašnjeno.
Najbolje znanstveno popularne knjige u 2010.
Britansko Kraljevsko društvo, Royal Society, koje je prije 350 godina osnovao znanstvenik i arhitekt Christopher Wren, bira popularno-znanstvenu knjigu godine. Ova nagrada, utemeljena 1988. godine, najprestižnije je priznanje koje se može dodijeliti ovom literarnom žanru. Nagrada se između 2001. i 2006. godine nazivala Aventis, po farmaceutskoj tvrtki-sponzoru nagrade u tom razdoblju.
Prošle godine nagradu je osvojila knjiga The Age of Wonder: How the Romantic generation discovered the beauty and terror of science Richarda Holmesa, koja daje prikaz razvoja znanosti u Britaniji u 18. stoljeću.
