Znanosti je potrebna promjena paradigme, a znanstvenici su veći rokeri od Rolling Stonesa!
Što čini 96% svemira, što je život, zašto umiremo, djeluje li homeopatija? Ako vas zanima zašto znanost još uvijek nije odgovorila na ova pitanja, zavirite u knjigu 13 stvari koje nemaju smisla – najčudnije znanstvene tajne našega doba, Michaela Brooksa, britanskog kvantnog fizičara. U knjizi objavljenoj u izdanju Naklade Ljevak, autor jednostavnim rječnikom i na zanimljiv način otvara 13 kontroverznih tema iz različitih prirodnih znanosti. Knjiga predstavlja svojevrsnu kritiku znanstvene zajednice, ali i poziv znanstvenicima da se počnu baviti anomalijama u rezultatima istraživanja, a ne da se ponašaju kao da one ne postoje.
Evo kratkog razgovora s autorom knjige.
Što vas je potaknulo na pisanje ove knjige?
Osnovna ideja je jednostavna: rezultati znanstvenih istraživanja koje ne možete razumjeti vode prema nečem novom i uzbudljivom. Kvantna teorija, teorija relativnosti, teorija tektonskih ploča – bile su motivirane neobičnim rezultatima eksperimenata koje nije bilo moguće objasniti. Možemo li naučiti tu lekciju iz povijesti i istražiti sadašnje anomalije kako bismo se približili budućim otkrićima?
Zašto ste odabrali baš ovih 13 tema, jeste li imali još mogućih tema koje niste uvrstili u knjigu?
Želio sam izabrati stvari s kojima se znanstvenici zaista susreću, a ne stvari koje ostaju izvan njihovog interesa. Dok će neki možda pomisliti da je paranormalno dobra tema, znanost ne može dati objašnjenja koja bi pomakla tu temu s mrtve točke. Mogao sam uključiti još neke teme, poput kozmičkih zraka, neravnoteže materije i antimaterije, Morgellonove bolesti, i tako u beskraj, ali sam osjetio da imam dovoljno materijala s ovim što sam izabrao. Točnije, spomenute anomalije nalaze se tu oko nas, i vrijedilo bi posvetiti im nešto više pozornosti nego što to činimo sada.
Kako je znanstvena zajednica prihvatila knjigu?
Jedan znanstvenik, neću ga imenovati, odbio je recenzirati ovu knjigu. Rekao je, citiram, da se u njoj „raspravlja o stvarima o kojima ne treba raspravljati“. Međutim, reakcije na knjigu bile su općenito izrazito pozitivne. To me čak i iznenadilo. Znanstvenici su svjesni tema koje pokušavam otvoriti, mnogi od njih se slažu da se neka pitanja zanemaruju i ne dobivaju dovoljno pozornosti jer je na njih teško brzo odgovoriti. Teško je istraživati teme koje su imale loš publicitet, poput hladne fuzije, ili ih je teško razumno objasniti – placebo efekt, primjerice.
U knjizi pišete o potrebi za promjenom paradigme u znanosti. Što je, prema vašem mišljenju, glavna prepreka za to? Nedostatak svježih ideja, otpor dijela znanstvenika, neotkriveni ključni podaci ili nešto drugo?
Znanstvenici uvijek imaju svježe ideje: mladi novi znanstvenici beskrajno su kreativni! To da se ostali znanstvenici pokušavaju oduprijeti bilo čemu novom – već je poznata karakteristika znanosti, no to je zapravo način na koji je moguće provjeriti drži li nova ideja vodu. Najveću zapreku, prema mom mišljenju, predstavlja činjenica da nitko ne plaća znanstvenike kako bi radili na novim problemima. Način na koji se financiraju znanstvenici radi protiv njih samih. Znanstvenici moraju objavljivati što je više moguće radova i raditi na stvarima koje odobravaju njihovi kolege. Kada je riječ o mladim znanstvenicima, njihov je cilj stjecanje pozicije, što zahtijeva igranje prema pravilima. Neka od novih znanstvenih područja su rizična i ne jamče značajan napredak. Teško je baviti se svježim idejama dok gradite karijeru.
Mislite li da će znanost ikada doći do kraja, kao što se mislilo za fiziku u 19. stoljeću, ili će, kao što citirate Shawa u knjizi, rješavanje jednog problema otvoriti nove probleme?
Kraj znanosti stalno se najavljuje, obično neposredno prije pojave nečeg novog! To se dogodilo s teorijom relativnosti i kvantnom teorijom, a danas znamo da nijedna od njih nije uspjela pružiti konačan odgovor na pitanje o funkcioniranju svemira. Zato smatram da je glupo reći da je sve zanimljivo već napravljeno. Postoji mnoštvo stvari koje još treba napraviti, a mi još uvijek ne poznajemo ni polovinu onoga što nas očekuje!
Pripremate li novu knjigu?
Da, pri kraju sam s novom knjigom. Zove se Slobodni radikali – tajna anarhija u znanosti. U knjizi se bavim onim što znanstvenici zaista rade, za razliku od onoga što javnost smatra da rade. U knjizi ima priča o konzumiranju droga, prevarama, neodgovornim eksperimentima, svađama i podmetanjima, a zapravo je sve to dio znanosti, štoviše bez toga je ne bi niti bilo. Znanstvenici skrivaju ovu mračnu stranu zbog različitih razloga, ponajviše zbog financiranja svojih projekata. Međutim, mislim da je došlo vrijeme da se takve stvari otkriju i da se ljudima pokaže da je znanost zanimljivija nego što misle. Znanstvenici su veći rokeri od Rolling Stonesa!
Extra:
Zašto čitati ovu knjigu? Kao prvo, na jednostavan način upoznat ćete 13 fenomena kojima se u manjoj ili većoj mjeri bave današnji znanstvenici. Drugo, upoznat ćete se s podacima koji stvaraju probleme znanstvenicima u objašnjavanju tih fenomena, kao i sa činjenicom da i sami znanstvenici stvaraju prepreke i samima sebi i drugim znanstvenicima u objašnjavanju svijeta. Možda ćete nakon čitanja knjige drugačije gledati na znanstvenike, možda ćete ih smatrati rigidnima, ograničenima, katkad i zlobnima. No ideja knjige je prikazati ih kao ljude poput nas.
Kao i ostatku svijeta koji katkad dođe do mrtve točke, tako i je znanosti tada potrebna promjena, svježina, nove ideje. I to je glavna poruka knjige. Knjiga jest kritika današnje znanosti, ali cilj joj nije pokazati da su znanstvenici usijane glave koje ne žele vidjeti dalje od malog prsta, već ukazati na potrebu da se neke teme počnu istraživati i objašnjavati, a ne zakopavati pod tepih ili se držati objašnjenja koja ne „drže vodu“. I tek kad se otvoreno pristupi temama, bez oštrih pogleda na one koji imaju drugačije ideje, ali dakako uz strogu znanstvenu provjeru, bit će mogući pomaci u objašnjavanju svijeta, svemira i nas samih.
Dodatak:
Više o autoru i njegovim razmišljanjima možete saznati na njegovoj web stranici
O knjizi i temama kojima se bavi više saznajte ovdje.
(Gordan Beraković / Plan B 37)
