Koliko je velika opsesija Japanaca robotima mogli ste vidjeti u ljeto prošle godine, kada je u najfuturističkijem dijelu Tokija, Odaibi, povodom proslave 30-godišnjice franšize bio podignut 20-metarski kip velikog robota – Gundama.
Godine 1963. nastala je prva anime-serija s velikim robotima – Tetsujin 28, u Americi poznatim pod imenom Gigantor. Radilo se o robotu upravljanom na daljinski, a njegov “pilot” bio je desetogodišnji školarac. Ubrzo su se velikih robota prihvatili odrasli; prvi anime s ljudskom posadom u robotu bio je Mazinger Z, karizmatičnoga Goa Nagaija. Rađanjem mecha-podžanra sedamdesetih počinje pomama za velikim robotima, pa svaki japanski animacijski i filmski studio nastoji na svom repertoaru imati barem jednu seriju s velikim robotima koji sprječavaju invazije izvanzemaljaca ili uvode red u svijet kriminala. Popularnost je bila tolika da su u nekim zemljama roditelji počeli djeci davati imena po velikim robotima, pa se ta pomodnost morala i zakonima suzbijati.
Franšizu Gundam pokrenuo je 1979. Sunrise Studio, kompanija pod okriljem danas udruženih medijskih divova Bandai i Namco. Idejni tvorac serijala Yoshiyuki Tomino dolazi u Sunrise s golemim radnim iskustvom, uz bok velikog Osamua Tezuke. Upravo zahvaljujući Tominu usvojena je promjena dotadašnjeg koncepta superrobota u realnog robota, pri čemu se veliki robot promatra kao najnapredniji tehnološki korak u razvoju tenka. Današnji klinci vjerojatno pojma nemaju da su američkim Transformersima uzor bili japanski veliki roboti, a i pitanje je koliko su Transformersi stvarno američki; seriju, istina, potpisuju Amerikanci, ali ona je snimana u Japanu, a sam koncept pretvaranja velikih robota u letjelice, vozila i ostale razne objekte, pa čak i životinje, preuzet je od Takare, japanskog proizvođača igračaka.
Oružje slobode
Gundam kao realan borbeni robot također je sposoban mijenjati oblike, no to više nije dječačka fantazija, nego ozbiljna tehnologija izvedena iz praktične znanstvene mehanike. Svakim Gundamom upravlja pilot iz solidno zaštićenog kokpita, a osim klasičnog naoružanja automatskim strojnicama i topovima – može se poslužiti bacačima raketnih projektila u borbi na daljinu ili zrakom čiste energije, koncentrirane u sablji ruke, u bliskoj borbi. Dakako, ne treba zanemariti ni štetu koja nastaje kad vas Gundam nagazi ili udari svojim metalnim nogama ili rukama.
U Gundamovom univerzumu roboti više nisu vezani isključivo uz Zemlju. Stvaraju se svemirske kolonije, a borbe s alienskim osvajačima više nisu primarne, nego se prvenstveno radi o rješavanju razmirica između matične federacije planeta Zemlje i zemaljskih kolonija. U narativnoj strukturi također su uvedene novìne, a možda je najvažnija ta da nema više klasične podjele likova na zle svemirce i dobre Zemljane. Bez obzira na to pripadaju li grupacije vladajućoj ili pobunjeničkoj strukturi, moguće je locirati negativce i uprijeti u njih prstom pravednika. Gundam-serijali svoju dramaturgiju obilato temelje i na motivu odrastanja glavnih likova u ratnom okružju. Rat je prikazan kao prljava rabota u kojoj ljudi ostaju bez obitelji i prijatelja, ginu ili bivaju osakaćeni; rabota u kojoj u prvom redu dolazi do izražaja snažno sukobljena ispolitizirana psihologija političara koji guraju svoje države, ali i planete, u destrukciju.
Franšiza Gundam
Studio Sunrise svakih nekoliko godina izbaci po jednu sagu o Gundamu. Osnova je matična TV serija s raznim ekspanzijama – obično je to film od dva ili više sata sažetka serije ili dodaci u obliku kraćih serija, namijenjenih isključivo izdavanju na DVD-ima. Sage se tada dohvate mange i light-novele, a gotovo je obavezno izbacivanje i barem jedne videoigre za trenutačno najvažnije konzole na tržištu. Glazbena industrija također se uključila u franšizu Gundam; sâm Tomino radio je mnoge aranžmane pjesama, a surađivao je i s priznatim japanskim glazbenicima kao što su Yoko Kanno i Neil Sadaka.
Poseban dio tržišnog kolača slasno su zagrizli proizvođači plastičnih igračaka. Roboti, letjelice i likovi iz ovog serijala, pojedinačni ili na sastavljanje, nevjerojatno su popularni među fanovima, ali ipak pomalo zastrašuje podatak da Gundam-figurice zauzimaju i do 90% japanskog tržišta PVC dijela franšize. Ove godine očekuje nas 6-epizodni anime Gundam Unicorn i nešto duži Gundam Sangokuden, inspiriran kineskom legendom Romansa tri kraljevstva. Ipak, pravu slavljeničku Gundam-seriju dobit ćemo tek za 35. godišnjicu franšize, 2014. godine.
(Darko Ivanković – Seph / Plan B 32)
