30 savjeta za turizam

TURISTIČKE ZAJEDNICE
Temeljito bi trebalo reorganizirati, po potrebi i raspustiti aktualni sustav turističkih zajednica. Od ukupno njih nešto više od 500, kvalitetno svoj posao obavlja njih tek 50-ak. U ostalima, gdje su direktori izabrani po rodbinskim i političkim vezama, većina rukovodećih niti ne dolazi na posao, turistima ni najmanje ne pomažu, imaju samo njima jasno radno vrijeme, ne pokazuju nikakvu volju za kreiranjem dodatnih sadržaja, i sve u svemu od njih više štete nego koristi. Svi oni primaju plaću iz državnog proračuna, koji puni isti taj turizam.

DESTINACIJSKI MENADŽMENT
S tim u vezi, turističke zajednice, na čemu se počelo raditi tek ove godine, hitno treba preustrojiti i organizacijski povezati s agencijama za destinacijski menadžment, koje bi morale osmisliti niz lokalnih atrakcija i manifestacija koje bi dodano motivirale ljude na dolazak na neko odredište. Destinacijskim se menadžmentom u hrvatskom turizmu mogu baviti i lokalne uprave i samouprave (općine, mjesta) te turističke i druge agencije, ali se vrlo malo njih time bavi.

VINO
Cijene butelja vina u restoranima treba spustit na maksimalnih 75 kuna (10 eura), pogotovo domaćih vina, koja – iako možda kvalitetnija od drugih – ipak još nisu dovoljno poznata ni cijenjena, pa bi i to pridonijelo njihovoj promociji. Sada su vina (butelje) i više nego dvostruko precijenjene, pa zato gosti uglavnom piju pivo.

AUTOHTONA PONUDA
Vratiti stare domaće konobe u kojima se za male novce nudi domaći sir, masline, slana riba, kruv, vino i eventualno limunada i ništa više. I neka sve bude po starinski, s grubim suncem oprženim barbom koji se ne libi zabeštimat ili zapivat. Tih autohtonih mjestašaca i ljudi sve je manje, a upravo to od jedne mediteranske zemlje turisti očekuju.

RIBLJA PONUDA
Vlasnici restorana ribu iz uzgoja prodaju po istoj cijeni kao i ulovljenu u moru, pa bi tu trebalo napraviti strogu cjenovnu distinkciju i, naravno, strogo kažnjavati prijestupe, odnosno pojačati inspekciju.

HRVATSKA U PJATU
Gastrospecijaliteti Hrvatske ni približno se dovoljno ne koriste u promociji, makar se zna da nam golema većina vjernih gostiju dolazi upravo zbog hrane. U posljednje se vrijeme u Hrvatskoj namnožila sva sila gastrostručnjaka, izdan je niz knjiga o lokalnoj gastronomiji, a i sve češće se organiziraju festivali hrane, ulja, vina… Uobličite tu ponudu u cjelovit koncept, tiskajte male priručnike i besplatno ih poklanjajte gostima, organizirajte i po svijetu promovirajte gastro- i eno-festivale.

PIVO
Cijenu krigle i boce piva po kafićima trebalo bi držati na razini ne puno većoj od jednog (1) eura. To su isto napravili Španjolci i Portugalci te time privukli stotine tisuća mladih gostiju, kojih u Hrvatskoj ionako nema baš previše.

GDJE JE PARTY?
Povećati zasad premalen broj veselih mjesta za odmor mladih. Zrće, Makarska, Hvar, Zadar – samo su neki sporadični primjeri dobro organiziranih zabava za mlade. Grčka, primjerice, nudi doslovce cijele otoke na kojima mladi mogu tulumariti danonoćno. Ako se neko mjesto slučajno i odvaži na to da “probudi” zabavu na svojim ulicama, uglavnom se nađe nekoliko lokalnih dušobrižnika koji žele mir nakon 21 sat. Cijelu godinu imamo mir i tišinu – pa zar je tako teško saživjeti se s potrebama turista tih nekoliko mjeseci godišnje. Kako da ih pridobijemo da dođu i ostanu u Hrvatskoj i tu troše svoj novac ako moraju biti u krevetu do 21 jer nekome ometaju sanak?

ZIMMER-FREI
Urediti, strogo kontrolirati i poboljšati kvalitetu privatnog smještaja. U Hrvatskoj on čini gotovo 50 posto smještajnih turističkih kapaciteta (ili oko 500 tisuća kreveta), a prema grubim procjenama, oko 20 posto tih kapaciteta iznajmljuje se turistima u zoni “sive ekonomije”, polulegalno ili nelegalno. Privatni smještaj radi kad hoće, koliko i kako hoće, bez standarda i zvjezdica, opravdavajući se često nižim cijenama od hotela. Za njih sve treba uvesti nisku stopu PDV-a od primjerice 5 do 10 posto i nitko ne bi smio iznajmljivati bez plaćanja naknade, ali ih se zato može osloboditi plaćanja obrtnice i sličnih nameta. I naravno, privatni smještaj je preskup, pa i tu treba smanjiti cijene. Primjerice, apartman od oko 40 m2 iznajmljuje se po prosječnih 50 do 70 eura po danu, dok isti u Crnoj Gori ili Grčkoj u malom hotelu s bazenom stoji oko 30 eura dnevno.

KONTINENTALNI TURIZAM
Zadnjih 20-ak godina u Hrvatskoj se turistički pa i promotivno forsira samo obala, i to najviše dubrovačko i istarsko područje, a nepravedno zanemaruje potencijalno vrlo isplativ i atraktivan turizam kontinenta. To treba hitno promijeniti.

ŠTO RADI RESORNO MINISTARSTVO?
Za dalji kvalitetniji razvoj turizma nema kvalitetnih programa ni na kojoj razini. U Ministarstvu turizma zaposlen je enorman broj ljudi (koji rade – što?!), dovučenih uglavnom po prijateljsko-političkoj liniji; a budući da ne poznaju struku, ne mogu složiti ni programe. Ministarstvo turizma trebalo bi se općenito posvetiti gorućim problemima resora te predlagati kvalitetnije zakone, rješavati problem zemljišta, lobirati i insistirati na donošenju mjera za olakšavanje investicije, tražiti i nuditi dobre kredite…, a ne raditi posao promocije kojim se po definiciji bavi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice.

AVIONI
Pod hitno investirati i učiniti sve za aerodrome na otocima, jer izuzev bračkog, nijedan se njime ne može pohvaliti, što je jedan od glavnih uvjeta njihova razvoja. Tako su se razvijali i čuveni grčki otoci. Uzletno-sletna staza krčkog i lošinjskog aerodroma premala je za ozbiljnu eksploataciju. Čak je i pulski aerodrom nedovoljno iskorišten jer ne znamo privući low-cost kompanije.

STRUČNJACI, A NA PARTIJSKI DUŽNOSNICI
Turizmu trebaju stručnjaci s vizijom, stručnim znanjem i velikom energijom – i njima treba dati priliku da se na državnoj razini brinu o turizmu i razvijaju ga, a ne politički apartčici poput Bajsa i još goreg prethodnika Kalmete.

OSMIJEH ZLATA VRIJEDI
Turizmu trebaju općenito nasmijani, vrijedni, sposobni, obrazovani, ljubazni ljudi, koji će znati iskazati dobrodošlicu svakom gostu, primjereno ga ugostiti i poslužiti, i ma kako male plaće u turizmu bile – gost to ne smije vidjeti niti osjetiti. Ili radite kako treba ili se nemojte uopće baviti turizmom.

INTERNET JE MEDIJ 21. STOLJEĆA
Potrebno je što prije osmisliti i početi provoditi kvalitetnu strategiju internetskog nastupa hrvatskog turizma na mreži. Smiješno je da svoje turističke potencijale počinjemo promovirati u travnju, kada je Uskrs već iza nas, a to smo na tisuće maštovitih, inovativnih i znatno jeftinijih načina (od onog koje zahtijeva tradicionalno oglašavanje) mogli raditi tijekom cijele godine. Većina naše aktualne internetske promocije svodi se na oglase na Googleu, što je neoprostivo ako znamo za doseg i utjecaj društvenih mreža, snagu internetskih kampanja te broj internauta koji o mjestu u kojem će provesti odmor odlučuju isključivo na temelju informacija koje dobiju na internetu. Prošle je godine preko 50 posto rezervacija ostvareno putem interneta, a ako to nije bilo dovoljan razlog da se ozbiljno pristupi nastupu Hrvatske na internetu, ne znamo što jest.

Mentalno-fizički zaokret

Prvih pet najvažnijih mentalnih i fizičkih zaokreta koje Hrvatska mora napraviti ako želi baštiniti turistički potencijal:

SVI SU DOBRODOŠLI!
Svi turisti, svih dobi, spola, rasa, vjere, platežnih moći, kulturnih, seksualnih i drugih orijentacija iz cijelog svijeta trebali bi biti dobrodošli u Hrvatsku i bez predrasuda primljeni, ugošćeni i ispraćeni. Svima im Hrvatska mora ostati u lijepom sjećanju jer živimo u vremenu u kojem se loš glas najdalje čuje. Ljubaznost, lijepa riječ, strpljenje s turistima u nevolji – čuda čine za naš ugled u svijetu, a ništa ne koštaju.

OD MALIH NOGU
Iako se na ljubaznost, poštovanje drugih i život bez predrasuda uvijek treba podsjećati, nove generacije trebale bi stasati s tim vrijednostima. U škole i vrtiće trebalo bi uvesti dodatni izborni (ako ne i obvezni) predmet ili radionicu koji će djecu od najranije dobi podučavati i osvještavati da je Hrvatska turistička zemlja u koju dolaze gosti iz cijelog svijeta.

ZNANJE, RAD I ZNOJ
Odrasli koji žive u uvjerenju da nam stranci koji posjećuju našu zemlju trebaju biti zahvalni na čistom moru i zdravoj hrani, moraju shvatiti i prihvatiti da im sve to nude i drugi, a Hrvatska u 21. stoljeću, u vremenu koje definira informacijsko doba i posvemašnja povezanost svih sa svima, ne može sebi dozvoliti takvu neutemeljenu bahatost. Uspjeh ili neuspjeh od turizma ovisi o svima i tiče se svih. Jedino ova gospodarska grana jamči ovoj zemlji dodatnu zaradu, a kako ama baš ništa ne proizvodimo i u korijenu smo sasjekli većinu ostalih industrija, jedino što nas može izvući i stvoriti nove vrijednosti je turizam. Pritom ne smijemo zaboraviti da turizam ne predstavlja brzu zaradu (kako mnogi misle), niti je odveć likvidna djelatnost, nego mukotrpan rad koji ne prestaje s prvim danima rujna, znanje koje stalno treba obnavljati, učiti od uspješnijih, iskazivati ljubaznost prema svakom putniku namjerniku, ma kako se taj dan osjećali.

BROJ 1
Kako bismo potaknuli obrazovni sustav da od malih nogu poučava našu djecu da čuvaju bogomdane vrednote, a njihove roditelje da cijene svakoga tko im puni državni proračun, sa svime rečenim ponajprije bi se trebala saživjeti tijela državne uprave, koja kroje našu sudbinu. Nakon što prestanu kupovati socijalni mir stimuliranjem poljoprivrede, brodogradnje i ostalih industrija koje žive od socijalne pomoći, Vlada i Sabor trebali bi glavne karte staviti na turizam. Da se kojim slučajem turizam i formalno-pravno tretira kao najvažnija gospodarska grana i građanima jasno i glasno objasni da je uspjeh turizma stvar opstanka ove zemlje, i oni bi se s time zasigurno vrlo brzo saživjeli.

STRATEGIJA, STRATEGIJA, STRATEGIJA
Konačno i bez odlaganja treba donijeti Strategiju održivog razvoja turizma, nacionalnog dokumenta, obvezujućeg za sve sudionike, na razini svih ministarstava i cijele Hrvatske, koji će precizno definirati kakav turizam Hrvatska želi, može i treba. To mora biti i određeni konsenzusni dokument, usklađen na svim razinama, kako bi ga se svi mogli pridržavati, a za one koji ga se ne pridržavaju treba odrediti kazne, kao što to rade sve civilizirane i uređene zemlje. Vjerovali ili ne, Hrvatska još uvijek nema strategiju razvoja turizma, iako se dvije godine najavljivao početak njezine izrade (!). Naravno, kada se konačno započne s izradom, upućeni kažu da će za njezino uobličavanje trebati dvije godine. Mi ne znamo čija je to procjena, ali vjerujte nam da bismo uz pomoć hrvatskih stručnjaka istu proizveli za najviše nekoliko mjeseci. (Plan B 31, Tatjana Mišćanćuk
i Ana Penović)