Kako je Šime Klarić postao mali hotelijer?
Rođen sam u restoranu koji su otac i mater sredinom 1960-ih otvorili, a zatim ga 1990. pretvorili u mali hotel dogradnjom, što im je bila velika želja. Bez te želje ne bi bilo ničega. To je sada hotel “Sv. Mihovil” u Trilju, 28 km od Splita, na oko 3.000 metara četvornih nudi se 28 soba, restoran, avanturistički klub, vlastita konjušnica, bicikli, kanui za rafting, ponuda je na globalnom tržištu u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj te na tržištu velikih europskih gradova, odakle ljudi dolaze u Trilj odmoriti se, rekreirati, dobro pojesti, baviti se pustolovnim disciplinama uz mogućnost posjete brojnim dalmatinskim mjestima u blizini.
Radimo cijelu godinu, zapošljavamo oko 15 ljudi, ali obitelj zapravo stalno radi, jer ne prodajemo samo krevet nego kompletan proizvod, odnosno nema onoga što bi gost poželio a da mu se ne pokuša udovoljiti.
Stalno se u nešto ulaže, oplemenjuje se ponuda novom kvalitetom, ili se obnavljaju sobe, ili se kupuju novi bicikli, novi kombi-bus za prijevoz turista, pa nova oprema za rafting itd., a na sličan način rade gotovo svi mali hotelijeri u Hrvatskoj.
Koliko u svemu pomaže Udruga, koji je njezin smisao?
U Udrugu smo se udružili kako bismo lakše nastupili prema tržištu i prema posrednicima-agencijama koje prodaju proizvod i mnogo s njima surađujemo, napravili smo i dobar portal, koji je već nagrađivan, na kojem bi najkasnije do ožujka iduće godine trebao proraditi i online rezervacijski sustav za sve članove besplatno, a koji se sada dorađuje i članovi za njega educiraju. Sredstva za to su osigurana – ne iz članarina, nego od raznih fondova, donacija i Ministarstva turizma te drugih.
Time će svi dobiti priliku izići na globalne internetske rezervacijske sustave, to je mjesto na kojem će mnogi moći vidjeti ne samo kompletnu ponudu svih malih hotela, nego ih i rezervirati i platiti u realnom vremenu.
Kakva je bila prošla sezona za male hotele?
Prošloogodišnja turistička sezona za male i obiteljske hotele bila je zadovoljavajuća i u porastima fizičkih brojki i u financijskim efektima, koji bi u konačnici mogli rezultirati i do 10 posto većim prihodima te profitom sličnim i/ili nešto malo većim nego lani. Iako smo i mi, poput “velikih”, ove godine bili opterećeni porastom troškova energije, hrane, radne snage i drugima, profitabilnost je ipak moguća, jer “mali” lakše mogu racionalizirati troškove, cijene su slične, a i sezona im traje dulje, odnosno većina radi cijelu godinu. Kod racionalizacije troškova posebno imaju prostora s troškovima radne snage, jer nerijetko vlasnici malih hotela i članovi njihovih obitelji preuzimaju na sebe više poslova. Mali hoteli često ostvaruju i dodatne prihode organiziranjem izleta i raznih drugih sadržaja za svoje goste, pri čemu iniciraju i uključivanje drugih poslovnih subjekata u lokalnoj zajednici. Time zapravo postaju male destinacijske menadžment-tvrtke, što i jest preporuka za održiv razvoj turizma.
Profitabilnost malih hotela mogla bi biti i veća kada bi mogli povećati cijene, što kvaliteta i raznolikost njihove ponude i usluga i zaslužuje. No zbog općeg stanja u hrvatskom turizmu i još uvijek prisutne percepcije Hrvatske kao relativno jeftine destinacije na inozemnim tržištima, i naše su cijene ove godine tek neznatno porasle, čime su još uvijek i do 35 posto niže nego u nekim drugim europskim zemljama.
Kako mali hotelijeri planiraju premostiti krizu odnosno njezine negativne utjecaje u 2009. i dalje?
Za male hotelijere kriza je stalno (smijeh), ali spremni su za različite varijante jer svako vrijeme nosi izazov. Naš proizvod sada, a i dugoročno gledano, ima svoje mjesto na tržištu i bez obzira na to koliko će kriza trajati, najvažnije je uspješno racionalizirati troškove, što se ne smije odraziti na kvalitetu ponude. Važno je i svoj tim održati na okupu, ljude pošteno platiti – jer bez njih ništa – a i kriza će pokazati tko je sposobniji. Uz to, i tržište ćemo “napasti” agresivnije, većina investicija ići će u promociju, prodaju i marketing, a manje u uređenje objekata i slično. To već i radimo, a s druge strane – Hrvatska je nadomak Europe, dostupni smo i jeftiniji od mnogih, a i u krizi će sigurno ljudi čekati zadnji trenutak da se odluče za putovanja. Upravo naša blizina i druge prednosti mogle bi ljude dovesti k nama. Ako smo mi u tome spremni, a jesmo, ne bi trebalo biti većih problema u idućoj sezoni, pa ni dalje, ako se kriza nastavi.
Ako i dođe do manjeg pada u turističkom prometu, neće biti strašno, a ako dođe do većeg pada, poduzet će se interventne mjere. One se također pripremaju, ali sigurno ne smanjenjem cijena ili kvalitete, nego uz traženje pomoći države, kao što to već čine u Turskoj ili Španjolskoj da se osigura, primjerice, moratorij na kredite malim kreditima ili poček s otplatom glavnice kredita ili nešto drugo.
Krovna udruga
U Hrvatskoj trenutačno radi dvjestotinjak malih i obiteljskih hotela u gotovo svim krajevima zemlje, od kojih je većina udružena u Nacionalnu udrugu malih i obiteljskih hotela (OMH), osnovanu prije četiri godine sa sjedištem u Splitu (www.omh.hr). Cijene su im 20-30 posto niže u odnosu na slične hotele u Italiji, Austriji, Francuskoj ili Švicarskoj, a upravo iz tih zemalja i cijele zapadne Europe te Skandinavije i SAD-a – u male hotele dolazi i najznačajniji broj stranih turista, koji u anketama često hrvatske male hotele ocjenjuju konkurentnim, pa i boljima nego u navedenim zemljama. To potvrđuje i kategorizacija hrvatskih malih i obiteljskih hotela, koji već sada u većini nose četiri zvjezdice. Svaki novi mali hotel, pa i pansion, izgrađen u zadnje dvije-tri godine ima tu kategoriju, a slično će biti i sa 60-ak takvih objekata koji su trenutačno u izgradnji.
Ponudom smještaja, ti hoteli sada čine 13 posto udjela u ukupnom broju hotelskih kreveta u Hrvatskoj, dok bi se daljnjom gradnjom to do 2018. trebalo povećati na oko 25-postotni udjel ili na oko 50 tisuća kreveta.
Postoje i razmišljanja po kojima bi se Hrvatska u tom segmentu u budućnosti trebala ugledati na Italiju, Austriju ili Francusku, koje 70 posto cijele turističke smještajne ponude temelje upravo na malim i obiteljskim hotelima.
Najbolji hrvatski mali hoteli
Među malim hotelima u Hrvatskoj teško je izdvojiti one najbolje – jer svaki je po nečemu poseban – no prema dosadašnjim nagradama, poslovanju, tržišnoj prepoznatljivosti i specifičnosti ponude, ističu se: “San Rocco”, Brtonigla (najbolji mali hotel u sezoni 2007./2008., maštovita i autohtona istarska kuhinja), “Valsabbion”, Pula (vrhunska kuhinja, vino, wellness), “Korana Srakovčić”, Karlovac (replika originalne građevine), “Boškinac”, Novalja (hotel usred vinograda), “Sv. Mihovil”, Trilj (adventure-program, kuhinja), “Vicko”, Starigrad Paklenica (aktivni odmor, blizina Nacionalnog parka), “Marco Polo”, Gradac, (glazbene večeri), “Mozart”, Opatija (cvijet svakoj gošći za doručkom), “Palača Dešković”, Pučišća (slikarska škola, škola ronjenja), “Waldinger”, Osijek (stil austro-ugarskih priča), “Villa Bacchus”, Baška Voda (vlastita plaža, gastro)…
Svjetska turistička organizacija: U 2009. usporavanje turističkog rasta
U svjetskom se turizmu ove godine zbog utjecaja globalne ekonomske krize očekuje nastavak usporavanja rasta međunarodnih dolazaka, odnosno porast od 0 do 2 posto u odnosu na ovu godinu, koja bi mogla globalno završiti s 2 posto više tih dolazaka nego 2007.
Procjene su to Svjetske turističke organizacije, UNWTO-a, iznesene u sklopu londonske Svjetske turističke burze WTM, koja se održavala od 11. do 13. studenoga prošle godine.
Glavni tajnik UNWTO-a Francesco Frangialli naglasio je da su osam mjeseci ove godine završili s 3 do 3,7 posto više međunarodnih dolazaka nego lani ili 642 milijuna, i to isključivo zahvaljujući dobrim rezultatima u prvih pet mjeseci ove godine. Sredina godine i ljetni mjeseci, posebno u svjetskim sjevernim regijama, bili su znatno slabiji nego lani, a ponegdje su zabilježeni i padovi dolazaka.
Posljedica je to, kako ističe, porasta cijena nafte i inflacije, što je zajedno sa strahom od recesije znatno snizilo budžete za putovanja. Slični ekonomski scenarij u svijetu se očekuje i iduće godine, pa su stoga i procjene rasta ili čak i stagnacije, prvi put nakon dugog niza godina, vrlo oprezne i kreću se od 0 do 2 posto, dodao je Frangialli.
Naglasio je i da bi u svemu ipak najmanje mogle trpjeti tzv. odmorišne destinacije, među kojima su i mediteranske zemlje, pa i Hrvatska, te nova turistička tržišta poput Bliskog istoka, Indije, Kine i nekih drugih zemalja u Aziji. Ondje se mogu očekivati i veća od planiranih prosječnih svjetskih povećanja, jer su te regije i zemlje i ove godine već uspjele imati relativno bolje pokazatelje od ostalih.
Za Europu ističe da se “dobro držala” te osam mjeseci ove godine postigla 2 posto više dolazaka nego lani, što je ipak znatno manji rast nego zadnje dvije godine, kada je iznosio oko 5 posto. Pritom su najbolje rezultate imale zemlje jugoistočnog i istočnog Mediterana (posebno “zapadnog Balkana”), gdje se pak Hrvatska spominje kao najvažnija zemlja, koja opet bilježi nastavak rasta. Osim Hrvatske, značajni napredak postigle su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija, dok je Turska “prvak” s rastom dolazaka od čak 13 posto.
Frangialli je za Hrvatsku rekao i da je u nešto boljoj poziciji nego neke druge zemlje jer se zadnjih godina dobro razvijala, ali da ipak treba pripaziti da dalji razvoj i investicije temelji na kvaliteti i održivosti. Ono što nikako ne bi smjela učiniti jest, kaže, snižavati cijene – jer kad se to jednom učini, teško je očekivati dobar prihod. U svemu je najvažnije znati brzo reagirati i biti spreman na krizne situacije te da pritom i privatni i javni sektor zajednički preuzmu odgovornost.
(Tatjana Mišćanćuk, Plan B 15 )
