Četiri najveća grada – problemi i rješenja
Zagreb
Naš glavni grad u fazi je razvojne i gospodarske konjunkture, preciznije – u tranziciji iz republičkog središta u europski grad. Zapuštenost nekih infrastrukturnih sustava te dinamičan sektor gradnje otvara dva problema: izgradnju novih sustava i održavanje postojećih, a Zagreb, kažu rezultati, mora među ostalim donijeti dugoročne strateške odluke za dva vitalna područja: promet i javni gradski prijevoz. Dogradonačelnik Ivo Jelušić istaknuo je na Forumu da će Zagreb za pet godina napraviti nove mostove na Bundeku i Jarunu, kao i novi most kod Sarajevske ulice. Slavonska avenija cijela će se proširiti na tri traka, izgradit će se nova željeznička i cestovna zaobilaznica, kao i nova čvorišta. A grad će također, rekao je Jelušić, stimulirati javni gradski prijevoz jer se za cijenu tri dana vožnje automobilom građani cijeli mjesec mogu voziti ZET-om.
Split
Najveće probleme građani Splita vide u nezaposlenosti i u nerazvijenoj ekonomiji, a kada je o infrastrukturi riječ – u nedostatku garaža i parkirnih mjesta. U glavne izazove koji predstoje Splitu, otkriva studija, ubrajaju se infrastrukturna nerazvijenost dijelova grada, kao i imovinsko-pravni problemi koji otežavaju njihovo rješavanje. Sudionici istraživanja smatraju da je potrebno donijeti dugoročnije planove infrastrukturnog razvoja. Dogradonačelnik Splita Božidar Čapalija kaže da će se izgradnjom podzemne garaže u Lori za 1.500 automobila uvelike riješiti problem parkirnih mjesta, a u sklopu rukometne dvorane, koja se gradi na istom mjestu, Split će dobiti veliki trgovački centar, novi ulaz u grad, most preko Kaštelanskog zaljeva, brzu cestu do Omiša te novu zgradu gradske uprave.
Rijeka
Riječani drže da je nepostojanje industrije najveći problem njihova grada, a studija dodaje da zbog specifičnog zemljopisnog položaja rješavanje prometnih problema predstavlja jedan od najvećih izazova. Prometni problem naročito dolazi do izražaja u kontekstu strateške orijentacije na luku, kao jednu od okosnica konkurentskih prednosti grada. No dok je s jedne strane značajan za razvoj grada, pomorski promet ujedno predstavlja jedan od najvećih ekoloških izazova s kojima se grad Rijeka suočava. Gradonačelnik Obersnel na Forumu je naglasio da će Rijeka za pet godina postati grad mladih. Budući da nema prostora za širenje, planira se revitalizacija industrijskih prostora. „Svim starim tvornicama i halama udahnut ćemo novi život i građanima ponuditi kvalitetne i raznolike sadržaje”, jasan je Obersnel. U prostoru riječke luke već se gradi luksuzni hotel Marina, a na istom mjestu planira se izgradnja kongresnog centra kako bi Rijeka mogla postati i središtem poslovnog turizma.
Osijek
Sudionici ankete ispitani u Osijeku kao jedan od najvećih izazova vide nepostojanje industrije, zatim neuspješnost ekonomske strategije, a brine ih i problem opskrbe vodom te sustav kanalizacije. Studija donosi jasan zaključak da je jedan od ključnih problema u realizaciji infrastrukturnih projekata upravo politička nestabilnost, o kojoj ovisi svaki budući iskorak glavne slavonske urbane sredine – od obnove ekonomske supstance grada i rješenja problema izlaska iz prometne izolacije do revitalizacije industrije. Dogradonačelnik grada Ivan Vrdoljak na Forumu je rekao da Osijek u narednim godinama planira dovršiti svoj sveučilišni kampus, sagraditi obilaznicu, riješiti odlagalište otpada i pročišćavanje voda.
Čovječanstvo u problemima
Donosimo nekoliko zanimljivih otkrića iz globalne studije „Megacity Challenges”, objavljenih na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu
Prosječan vijek ljudskog života produljio se sa 46,6 godina 1950. godine na 72 godine, koliko će očekivano čovjek živjeti 2025. godine
Broj stanovnika svijeta povećat će se s više od 6 milijardi u ovoj godini na 8 milijardi do 2025. godine
Do 2030. godine svjetska populacija u gradovima povećat će se za 90 posto, pa će u gradovima živjeti 60 posto stanovništva svijeta
Prosječna temperatura od 18. stoljeća povećala se za 0,76° C
Tijekom 12 godina, između 1994. i 2005. godine, zabilježeno je 11 najtoplijih godina – otkako postoje mjerenja
Ispuštanje plina (Greenhouse) veće je nego u doba industrijalizacije, a koncentracija CO2 u atmosferi najveća je u proteklih 350.000 godina
Do 2010. godine zagušenost prometnica zapadnoeuropskih velegradova povećat će se za 188 posto
Već su danas svjetski velegradovi odgovorni za 80 posto tzv. stakleničkih plinova, a pokrivaju tek 0,4% površine planeta
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije navode da od zagađenja zraka u razvijenim zemljama godišnje umire oko 130.000 ljudi
Svjetska potrošnja električne energije trebala bi se udvostručiti između 2002. i 2030. godine, osobito zbog povećanja potražnje u zemljama koje brzo napreduju, poput Kine i Indije
(Ana Penović, Plan B 9)
