’90

Internet

Dok je Hrvatskom bjesnio rat, u pojedine institucije 1991. godine se nenametljivo počeo uvlačiti Internet. Nama su ga prvi put spomenuli u jednom intervjuu 1994. godine, a malo kasnije i sami smo ga počeli koristiti, što nam je u potpunosti promijenilo živote. Na IRC-u (chat) smo znali razgovarati danima, počeli bismo popodne i završili sljedeći dan, u večernjim satima. Prvi site napravili smo 1997. godine, i nakon toga bi život bio svakim danom postajao sve ljepši – da Internet nije bio skup, a veza prespora. U devedesetima je održan i jednodnevni štrajk Internet korisnika nazvan “Dosta”, kojim su se tražile niže cijene i veće brzine. Svejedno, bilo je to lijepo, pionirsko doba Interneta u Hrvata.

Mobiteli

Krajem devedesetih, mobilni su uređaji postali nešto rašireniji, počele su nicati prve mreže. Tada je potpuno suludo zvučala ideja da će mobiteli jednog dana imati integrirane kamere ili da ćemo njima surfati Internetom, a kamo li da će svaki uređaj imati najmanje pedesetak megabajta prostora za pohranu podataka. Trendovski raspoloženi kakvi jesmo, mobitele smo brzo prihvatili, a još su brže postali važan statusni simbol. Treba li uopće govoriti kako su cijene bile sve samo ne prijateljske, barem dok se nisu pojavili novi operateri. Mnogi od uređaja koje smo tada koristili ne samo da danas ne postoje, nego su propale i kompanije koje su ih proizvodile (ili barem njihov mobilni sektor). A danas smo u laganom 3G-u.

Playstation 1

Igraća konzola koje je promijenila svijet. Godine 1994. predstavljena je u Japanu, a godinu dana nakon toga u Sjedinjenim Državama. Zbog nje su, vjerujemo, brakovi skoro pucali, padali su se razredi, ali ništa nije moglo stati na put ISS tekmi s prijateljima. Oni koji nisu igrali igre na Playstationu vjerojatno su zaigrali Doom na računalima, pucačinu u kojoj ste točno znali iza kojeg zida se tko krije, a od koje vas je (možda) boljela glava nakon višesatnog igranja. Sama igra izazvala je kontroverze i jedna je od onih koje se redovito navode kao uzrok kakve pucnjave u nekoj od američkih škola. U isti žanr spada i jednako omiljen Quake.

Motovun film festival

Prvi Motovun film festival dogodio se 1999. godine i može se reći da je okupio, uz dobre filmove, ekipu/posjetitelje nezadovoljne stanjem u državi. Aktualnoj se vlasti nije svidjela ideja takvog festivala pa se, u pauzi između praćenja novinara, u Motrištima zamjerilo što nije bilo intoniranja himne i što nije podignuta zastava, odnosno što se na festivalu nije našlo mjesta za “neke hrvatske redatelje”. Mi smo, naravno, bili tamo. Danas je Motovun film festival institucija, kultno okupljanje koje se iz godine u godinu jednostavno ne propušta, te brdo ljubitelja filma i filmova, koje je ugostilo doista velika svjetska filmska imena.

Prvi techno party

Prvi techno party u Hrvatskoj održao se u KSET-u 26. prosinca 1991. godine, čime je ova vrsta elektroničke glazbe na mala vrata ušla u tek nastalu državu. Među važnijim DJ-ima, u počecima techno pokreta, bili su Kiki, Frajman, Mary (koji je i organizirao prvi party), DJ Ed (prvi label Loving Ed Records), dok od glazbenika treba spomenuti Unreala (Dundov), Cortex Thrilla i svakako Naomija i Omni Modea (čiji su se spotovi prikazivali na MTV-ju). Prvi veliki – da ne kažemo gigantski party – dogodio se u tunelima ispod Zagreba 1993. godine. Nazvan je bio Under City Rave. Narednih je godina uslijedilo nekoliko FutureShock partya, a klubovi koji su se posjećivali bili su Aqaurius, Gjuro 2 i Kašina. Party kojeg se najradije sjećamo bio je onaj na Proizdu, Korčula.

Kontrapunkt

Naše najdraže klupsko događanje iz devedesetih (uz Gjuru 2 četvrtkom), svakako je Kontrapunkt, koji živi i danas, a na kojem je tada promovirana house glazba. Pokrenut je 1999. godine, a zahvaljujući Eddyu i Dusu slušali smo doista najveća imena – Gilesa Petersona, Kyoto Jazz Massive, Azymuth, Da Latu, Gotan Project, Nu spirit Helsinki, Jazzanovu i mnoge druge. No, prije svega, najviše pamtimo live nastupe: Eddy na gramofonima, Dus na klavijaturama, a sa strane su povremeno nastupali Krešo Tomec (bas), Neven Mijač (usna harmonika), Valerija Nikolovska (vokal), Igor Geržina (tenor saksofon), Franciska Fis (vokal), Hrvoje Rupčić (konge i latino-udaraljke), Zdravko Tabain (bubnjevi i timbalesi), Matija Dedić (glasovir), te Kadri-bassic (bas).

Arkzin

Godine 1996. pokrenute su prve studentske novine u samostalnoj nam Hrvatskoj, Homo Volans. Da to razdoblje i nije najbolje za izdavaštvo, znali smo i sami – Homo Volans i nije plaćao najbolje, redovito ili uopće. Ipak, u tih godinu dana koliko je izlazio formirao se tim koji je pokrenuo sljedeći projekt, magazin Nomad, čiji je prvi broj izašao 1997. godine, a kroz koji su prošla danas poznata novinarska imena. No revolucija se tih godina zvala Arkzin, fantastično dizajniran i osmišljen magazin, potpuno ispred svog vremena, i na potpuno drugoj strani u odnosu na aktualne vlasti (zbog čega su članovi i često pozivani na informativne razgovore). Prvi broj izašao je 1991. godine kao fanzin, ’93. počinje izlaziti kao magazin.

Hip Hop

Istovremeno s probojem techno glazbe, i hip hop utjecaji postajali su sve vidljiviji na domaćoj sceni. DJ Frx i Phat Phillie pokrenuli su 1993. godine na Radiju 1 Blackout Rap Show; u klubu Radija 1 u zagrebačkom Neboderu četvrtkom sviraju Frx i Phillie, a kasnije se program (koji i danas traje) seli u Aquarius. Phat Phillie zasigurno je jedan od najvećih promotora hip hopa u nas, ne samo zbog gostiju koje je doveo (Jeru The Damaja, Jazzy Jeff), intervjua koje je vodio (Wu Tang Clan, 50 Cent), već i zbog kuće Blackout Entertainment Croatia. Ovog su se desetljeća pojavile i prve hip hop skladbe i albumi (“Blackout Project: Project Impossible”, “Čovječe ne ljuti se”, Tram11).

Mondo Bobo

Konačno film. Tako su vjerojatno mnogi reagirali na film Gorana Rušinovića, Mondo Bobo (1997), koji je osvojio i nekoliko nagrada (Golden Moon of Valencia, Don Quixote Award). Rađen na pomalo tarantinovsku foru, ovaj je krimić bio dobro prihvaćen i zbog odlične glazbene podloge koja ga je pratila, a na kojem su se našle i danas odlične skladbe “Zatapatique” Central Problema i “Sadness-Tristeza” Bastardza. Kako je Dragan Antulov napisao, Mondo Bobo konačno je unio malo nezavisnog vjetra u ustajalu domaću kinematografiju. Godinu dana ranije snimljen je film Kako je počeo rat na mom otoku, komedija koja je vratila smijeh (i publiku) u kino dvorane, kada su domaća djela u pitanju.

Za to vrijeme u…

… svijetu mnogi su bili zabrinuti Y2000 problemom, na koji danas samo možemo reći LOL. Poput nas, i vani su se zabavljali Internetom, GPS (Global Positioning System) postao je operativan, klonirana je ovca Dolly i počeo Human Genome projekt. Slušao se grunge, gledali Friendsi, Seinfeld, Simpsoni i 90120. Godine 1992. počinju i prvi temelji reality televizije, i to na MTV-ju, s programom Real World. Osim igara koje smo spomenuli, igrao se Warcraft: Orcs & Humans, Tomb Raider, Diablo, StarCraft i igra koje je promijenila žanr, Half life. Možda je ipak najvažnije reći kako smo bjesomučno downloadali glazbu s Napstera, prvog p2p programa, i kako je MP3 postao najomiljeniji format na svijetu.

’00

FAK

U veljači 2000. je Nenadu Rizvanoviću i Hrvoju Osvadiću pala na pamet zamisao organizirati festival književnosti u osječkom kafiću Wodoo. Festival alternativne književnosti, kako su ga nazvali, održan je u svibnju u spomenutom Wodoo baru. Nastupili su Krešimir Pintarić, Tatjana Gromača, Boris Maruna, Ante Tomić, Tarik Kulenović, Drago Orlić, Zoran Ferić, Zorica Radaković, Edo Popović, Đermano Senjanović i Borivoj Radaković. Kroz druge festivale prošli su Miljenko Jergović, Senko Karuza, Jurica Pavičić, Robert Perišić, Roman Simić, Goran Tribuson, Simo Mraović, Franci Blašković i drugi. FAK je smišljen kao festival javnog čitanja, a pokazao je da imamo i publiku i pisce.

Blog

Iako su se prvi blogovi u nas počeli pisati krajem devedesetih, tek se u ovom desetljeću događa njihov pravi boom i to 2004. godine, kad se otvaraju prvi blog servisi. Danas se izrodila blogerska proza, nekoliko zbirki priča, popriličan broj kvalitetnih web odredišta i kolaborativnih blogova. Ipak, najvažnije je da smo s blogovima dobili alternativu mainstream medijima i da su se aktivirali mnogi autori, preko čijih blogova smo saznali za afere aktualne vlasti o kojima se inače ne bi pisalo. Iako će se u velikom broju blogova teško razlučiti oni kvalitetni, sa sigurnošću možemo reći kako će ovaj format i u budućnosti igrati značajnu ulogu u našim životima.

Žuti mediji

Desetljeće u kojem živimo promijenilo je novinarstvo i novinarski svijet. I nevjerojatno je da dio zasluga za to preuzima dio nekadašnjih autora Arkzina, Poleta i sličnih magazina kojima smo se divili. Senzacionalizam gotovo da izvire sa svake stranice, kupuje se cijela istina za pola cijene, na naslovnici više puta objavljuju bombastični naslovi o stvarima koje su se dogodile prije godinu i više dana. Da ne govorimo o tome kako svakodnevno čitamo o takozvanim celebrityima, a za mnoge od njih nikada nismo čuli, niti znamo što rade i kako su uopće dobili prostor u novinama. No, nisu novine krive, već publika koja baš takve teme i traži – najvažnije je znati čija je sisa ispala i gdje.

Gej je OK

I dok je prvi (navodno) gay bar u Zagrebu otvoren još u osamdesetima (Bakhus), u ovom se desetljeću, točnije 2002. godine, dogodio prvi Zagreb Gay Pride. Okupilo se tu i nešto političara, poput tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, prisutni su bili i saborski zastupnici Đurđa Adlešić, Vesna Pusić te Furio Radin. Uz njih, povorci su se pridružile i druge poznate osobe (Dražen Šimleša, Borivoj Radaković, Silvana Menđušić, Ida Prester, Igor Hajdarhodžić, Juan Pablo Ordonez, Mario Kovač), navodi se na službenim stranicama. Taj je prvi Pride izazvao dosta pažnje, a kako je vrijeme odmiče, okružuje ga sve manje kontroverzi.

Brzi Internet

U ovom smo desetljeću konačno (!) dobili brže Internet veze, bilo da je riječ o ADSL-u ili vezama preko kabela; kako god bilo, lakše dišemo. I iako se brojka broadband korisnika kreće oko 250 tisuća, do kraja desetljeća će, nadamo se, skočiti za još toliko i stići do ruralnih krajeva. Riječ je jednostavno o nečemu što je obaveza – od brzih će Internet veza svi građani Hrvatske imati višestruke koristi, nema tu nikakve misterije. Također, u ovom se desetljeću počeo pojavljivati video on demand, što će uzrokovati pad prometa u videotekama, ali je definitivno nešto na što ćemo se svi zajedno lako naviknuti. Naravno, i tu smo tek na počecima, pa kroz godinu-dvije očekujemo pravi boom.

YouTube

Koliko smo ga već puta spomenuli, i nama ga je dosta. Ali vjerujemo da će povijest pamtiti ovaj servis kao ključan u daljnjem učenju demokracije u našim krajevima. Sada, naime, sve što političar obeća ostaje zauvijek, ili barem do kraja svijeta, negdje (uglavnom na YouTubeu) i zabilježeno. Da ne govorimo o gerilskim akcijama različitih korisnika, od kojih je svakako najpoznatiji BijesPrvi, a koji je više puta razotkrio ministra Kirina, i ne samo njega. I sve one koji vrijedno bilježe i nas, narod s relativno kratkim pamćenjem, redovito podsjeća što se kada dogodilo, odnosno što je tko govorio. Osim toga, YouTube je izvor svakodnevne zabave, pregršt je to ludih videozapisa za pogledati, što je već dovoljno da ga uvrstimo u ovaj popis.

Zagreb film festival

Prvi Zagreb film festival održan je 2003. godine i riječ je o međunarodnom festivalu debitantskog filma. Godine 2005. posjetilo ga je 27 tisuća posjetitelja, a protekle je prikazano više od osamdeset filmova. Nama se sviđa jer osim filmova promovira te ohrabruje nove tehnologije koje se koriste prilikom izrade filmova, kroz VIP Flash Film Award; prve godine održan je u sklopu ZFF-a festival digitalne kreativnosti na kojem je gostovao Joshua Davis. Da ne spominjemo gomilu popratnih glazbenih i sličnih događanja na kojima se svi izvrsno zabavljamo. Tih je dana Studentski centar obavezno mjesto za posjetiti, a jedno od većih kina (1038 mjesta) idealno mjesto za uživanje u sedmoj umjetnosti.

iPod

The gadget. Prvi je model predstavljen 2001. i od tada do danas njegov put popločan je uspjehom. Možda je to zato što Steve Jobs uvijek radi fenomenalnu dramu, a možda i zbog činjenice da se uistinu radi o revolucionarnom uređaju. Ne samo da je tehnički odrađen odlično, već je i tiha patnja svih ljubitelja lijepog. Posljednji modeli imaju mogućnost reprodukcije videozapisa i prikazivanja fotografija, a Sljedeća Velika Stvar je iPhone, predstavljen početkom godine. Ne treba nikako zaboraviti ni iTunes, servis koji je donio pravu revoluciju u digitalnu distribuciju glazbe, i kojim se diskografskim kućama pokazalo kako se sve može kad se hoće.

Za to vrijeme u…

… dalekoj Americi, svijet se 11. rujna promijenio. Osim toga, broadband se raširio munjevitom brzinom, počela se zarađivati prava lova u online svijetu, a digitalne kamere, prave i one u telefonima, izbacile su trend građana-novinara u prvi plan. Razgovaramo besplatno preko Skypea s drugim kontitentima, a GPS i humanoidni roboti su svakodnevica. Završen je Human Genome Project, prvi su svemirski turisti otišli, u svemir valjda (za 20 milijuna dolara), a Mars Roveri još detaljnije istražili Crveni planet. U prošlom desetljeću začeta, reality televizija u ovom je postala obavezan dio programa. Vidjeli smo, na žalost, i velike elementarne nepogode, poput tsunamija krajem 2004. i uragana Katrine 2005., a do kraja desetljeća nadamo se vidjeti mnoge lijepe stvari. I tko zna, možda nam onaj Mali Zeleni napokon i sleti u vrt.

Čestitamo, ako ste stigli do kraja i sve pročitali ;) Tekst je objavljen u nultom eksperimentalnom ljetnom broju Plana B :) (Borja, Plan B 0)